IoT (Internet of Things) je izraz koji svakodnevno čujemo, neovisno radi li se o pametnim satovima, pametnim narukvicama, pametnim perilicama ili pametnim klima uređajima. Odaje se dojam da je „pametno“ predviđeno samo za tehnologiju, no može li se to „pametno“ iskoristiti u umjetnosti?
Odgovor je: Da!
Kako se IoT može upotrijebiti u umjetnosti? Uzet ću konkretan primjer fotografije, ali krenimo redom.
Što je to IoT
Ili na dobrom starom hrvatskom „stvari na internetu“.
IoT je skup stvari (uređaja) čiji dizajn omogućava jednostavan prijenos informacija bežičnom vezom preko interneta koristeći najčešće mobilnu aplikaciju za nadzor ili upravljanje. Na ovaj način uređaji koji nisu zamišljeni s pristupom internetu sada mogu biti spojeni i njima se može upravljati preko određene aplikacije na internetu ili pak mobilne aplikacije. Primjerice možete uključiti perilicu rublja dok ste van kuće, a perilica vam može javiti da postoji određeni kvar.
Sličan princip korištenja elektronike i interneta možemo primijeniti u umjetnosti – u fotografiji.
IoT u umjetnosti fotografije
Jeste li se ikad zapitali kako je napravljena sljedeća fotografija?
Kako bi napravili ovakvu fotografiju nisu vam potrebni skupi uređaji (iako postoje na tržištu), već vam je dovoljno malo poznavanja elektrotehnike i jednostavno možete složiti uređaj za upravljanje fotoaparatom i kapljicama vode.
Za izradu ovakve art forme potreban je uređaj koji će u određenim vremenskim intervalima ispuštati kapljice u posudu sa vodom i na fotoaparatu „okinuti“ sliku u trenutku pada kapljica u posudu s vodom. Na slici iznad je zabilježen trenutak kada se odbijena kapljica od vodene površine sudara s drugom kapljicom, koja se onda raspršuje i stvara zanimljive oblike. Na slici ispod vidimo što se događa kada kapljica padne na mirnu površinu.
Što je sve potrebno za izradu takve fotografije
Vrlo jednostavno, koristio sam Arduino Uno. Mikrokontroler ploča Arduino.cc-a otvorenog koda koja se temelji na mikrokontroleru Microchip ATmega328P. Ploča je opremljena setovima digitalnih i analognih ulazno–izlaznih pinova koji se mogu povezati s raznim ekspanzionim pločama i drugim krugovima.
Arduino Uno
Za ovaj projekt nije nužno da se koristi baš Arduino Uno, možete i koristiti jeftinije Arduino Uno kompatibilne pločice kao što su WeMos D1 WiFi, koja već na sebi ima ugrađen WiFi modul. Isto tako možete koristiti i Raspberry Pi.
Dodatno sam napravio sklop za komunikaciju Arduina sa fotoaparatom te ventilom koji pušta kapljice. Isti možete napraviti na eksperimentalnoj pločici ili napraviti svoju tiskanu pločicu.
Elektronski ventil za vodu
Shema tog sklopa je sljedeća:
Izvor slike: https://bit.ly/2G2iO0d
Izvor slike: https://bit.ly/2G2iO0d
Izvor slike: https://bit.ly/2G2iO0d
Za ovaj modul su nam potrebne sljedeće komponente:
- 1 x tipkalo
- 1 x optokapler 4N35
- 1 x dioda 1N4007
- 1 x tranzistor NPN TIP 120 ili TIP 122
- 220Ω otpornik
- 1 x 330Ω otpornik
- 2kΩ otpornik
- 1 x 12V adapter
- 1 x 12V elektronski ventil za vodu
Elektronski sklop napravljen na testnoj pločici
Kako sve to radi?
Postupak je takav da kad pritisnemo tipkalo signal se šalje Arduinu koji pokreće ventil za vodu i to obavlja u nekoliko milisekundi samo kako bi dobili kapljicu vode. Nekoliko milisekundi nakon što kapljica počne padati ventil se ponovno otvara i pušta drugu kapljicu. Ono što vidimo i trenutak koji želimo uhvatiti je kada se prva kapljica odbije o vodu i sudari s drugom kapljicom. U trenutku sudara tih kapljica aktivira se fotoaparat. Za ove fotografije trebate imati SLR digitalni fotoaparat, a poželjno je imati makro objektiv i zasebnu bljeskalicu (ili više njih). Bljeskalicom upravljate preko fotoaparata, ukoliko imate produžni kabel za bljeskalicu ili neki remote okidač.
Kako bi sve to radilo i bilo sinkronizirano, potrebno je posložiti vremena kad se što treba aktivirati. Ponekad to zna biti i mukotrpan posao, ali na kraju kad dobijete željene rezultate zaboravite na prijašnje muke oko podešenja. Najbitnije je dobro postaviti razmak između dvije kapljice i vrijeme kad se aktivira fotoaparat. Tu može pomoći slow motion kamera koju ima svaki noviji mobitel. Na taj način mobitel služi da vidite sudaraju li se kapljice ili ne.
Ima li tu programiranja?
Programsko rješenje za Arduino napravljeno je u C++ jeziku. Svaki program za Arduino ima sljedeću strukturu:
- setup()
- loop().
Setup() dio se izvodi samo jednom, kad se Arduino upali ili resetira. Ovdje se najčešće postavljaju modovi pinova, setapira se mreža ili slično.
Loop() dio je beskonačna petlja koja je glavni program Arduina. Ovdje se piše logika koja čita signale s određenih pinova ili šalje signale na određene pinove. Mogu se slati digitalni signali ili analogni signali (pinovi A0-A6).
Moguće je napisati funkcije koje nisu u loop dijelu programa te ih pozivati u loop dio. Isto tako se mogu i učitati vanjske biblioteke koje možete koristiti u svojem programskom rješenju. Osobno na ovom primjeru nisam koristio vanjske biblioteke, ali sam zato koristio funkcije.
Programsko rješenje nije toliko kompleksno, već se svodi na upravljanje između ulaznih i izlaznih pinova, a dalje elektronski sklop odrađuje “okidanje“ vode i fotoaparata.
Cijelo programsko rješenje možete vidjeti ovdje
IoT u oku promatrača
Ukoliko volite izazove i fotografiju, a pogotovo se igrati s makro fotografijom, ovo je jako dobar projekt za isprobati i napraviti fotografije koje će druge ostaviti bez daha. Već sam spomenuo kako projekt zahtijeva određeno vrijeme, ali bih nadodao kako naprimjer u 4 sata možete dobiti oko 5000 fotografija. Realno to je 30-ak fotografija koje je moguće iskoristiti. Uz tamnu pozadinu i malo igre sa svjetlom i sjenom broj tih fotografija može biti veći. ?
Svaka kapljica je jedinstvena, ne padaju sve kapljice jednako, niti se odbijaju na isti način.
Evo još nekih primjera koje će vas motivirati da napravite nešto ovakvo.
- Mjerenje i praćenje nedigitalnih parametara digitalnim alatima - 10.09.2021.
- IoT i fotografija – art forma digitalnog doba - 20.01.2021.